Read in English

Timor-Leste penetra mundu nia konsiénsia ladun barak ona hanesan uluk molok tama iha sékulu ne’e bainhira nasaun Sudeste Aziatiku ne’e mosu beibeik iha narativu sira kona-ba manutensaun dame, konstrusaun estadu, no aproximasaun sira ba dame no konflitu, ne’ebé halo nasaun ne’e nia lider politiku hanesan Kay Rala Xanana Gusmão, ne’ebé nakfilak an husi lider rebelde ida no sai Estadista, hetan rekoñesimentu globál. No hakmatek ida ne’e merese fó elojia ka hanesan meritu ba Timor-Leste. Nasaun ne’e hakmatek no politikamente estavel. Kondusaun ba motor no kareta halai rungu-ranga ne’e mak problema bo’ot liu iha kapitál, Dili, duke ema bulak ho kilat.

Xanana Gusmão, Timor-Leste nia lider ba tempu naruk, to’o iha nasaun nia kapital Dili depois de negosiasaun iha fulan barak ho Australia kona-ba revizaun fronteira maritima, Marsu 11, 2018. (Ben C. Solomon/The New York Times)
Xanana Gusmão, Timor-Leste nia lider ba tempu naruk, to’o iha nasaun nia kapital Dili depois de negosiasaun iha fulan barak ho Australia kona-ba revizaun fronteira maritima, Marsu 11, 2018. (Ben C. Solomon/The New York Times)

Dekada rua liu tiha, Timor-Leste agora halo parte husi narativu ne’ebé diferente,hanesan iha jogu kompetisaun jeopolitika entre Estadus Unidus no nia aliadu Australia iha parte ida, no Xina iha parte seluk. Iha fulan Setembru, Xina no Timor-Leste atualiza relasaun bilaterál nu’udar parseria estratejika ne’ebé komprensivu. Haree hanesan nasaun ne’e iha dalan ona atu hamutuk ho  Asosiasaun Nasaun Sudeste Aziatiku (ASEAN), hafoin halo kampaña negosiasaun ne'ebé naruk.

Iha inísiu tinan ida-ne'e, Timor-Leste no ASEAN konkorda ona kona-ba “roteiru” ida-ne'ebé sei loke dalan ba Dili atu sai membru bloku ne’e ba Sanulu-Resin-Ida. No hanesan tinan 20 liubá, Xanana Gusmão, lider omniprezente no kompleksu liu iha nasaun ne'e, nu’udar autor, se la'ós autor ka jogador sentrál, iha prosesu ne’e.

Gusmão Fila-fali

Iha barulhu oin-oin husi motór, kamioneta no konvoi sira governu nian iha Dili nia leet, Sala Leitura Xanana Gusmão nu'udar fatin ne’ebé di'ak atu buka hatene kona-ba figura ka ema ne’ebé fatin ne’e hanaran ba no nia nasaun nian diresaun ka lalaok ba oin.

Muzeu ne'e hatudu Gusmão nia retratu, prémiu, medalla no hatudu nia personalidade iha ne’ebé la hanesan. Estátua bronze ida no hatudu retratu sira Gusmão nian ho farda militár, aumezmu nia hatais ropa seluk, hasoru malu ho lider mundiál husi Peking to’o Vatikanu. Para iha liur iha area muzeu nian, iha buat ida fó hanoin katak Gusmão nu’udar sobrevivente ida: kareta ida ho sinal husi kilat musan ne’ebé mak nia sa’e bainhira soldadu rebelde sira tiru kona iha 2008. Iha novela Gabriel Garcia Marquez nian kona-ba nasaun ka país ida, ai-knanoik ne’e hato’o katak nia eskapa tamba fila-an ba buat seluk, ninia kbiit sira halo nia nakfila ba asu hodi sees husi perigu ne’e.

Gusmão okupa ona kna’ar boot sira iha rai ne'ebé nia ajuda hodi harii. Nia nu'udar Prezidente Repúblika bainhira restaura independênsia iha tinan 2002, no Primeiru-Ministru husi 2007-15, molok hakiduk, ho konsiderasun, atu entrega ukun ba otas  foun sira. Maibé realmente nia nunka husik: nu’udar ema determinante hodi dudu sira seluk ba prezidente, harahun neineik ninia rival sira nia administrasaun ka ukun, no lidera disputa ne'ebé naruk ho Australia kona-ba fronteira marítima. Rezultadu mak tratadu 2018 no esperansa kona-ba rezolusaun ba Greater Sunrise, kampu gás ida riku tebes ne'ebe seidauk book, iha-ne'ebe kleur ona halo komplika tiha relasaun bilaterál sira.

Gusmão, idade 77, fila-fali ona, iha palku oin. Nia partidu manán kadeira barak liu iha eleisaun fulan Maiu ne'e, no nia hahú fila-fali hanesan primeiru-ministru, xefia gabinete ida ho membru na'in 47. Períodu tinan lima ne'e sei determina ninia nasaun nia diresaun iha futuru. Ninia prioridade mak atu Tasi-Mane Timor-Leste sai hanesan sentru prosesamentu ba Greater Sunrise. Liu dolar Amerikanu biliaun ida mak gasta tiha ona, inklui harii aeroportu internasionál foun ida no sorin-baluk husi autoestrada ho pista haat hodi atende fasilidade ne’e, ne'ebé daudaun ne’e seidauk eziste. Tempu la’o daudaun ona. Gás ne’e sei iha hela tasi kidun. Nia nasaun iha risku laran atu monu ba rai naruk iha dekada ida tuir mai. Atu lakon osan iha dekade ida nia laran.

Se Mak Xanana Gusmão?

Moris durante ukun Portugés iha tinan 1946, "Xanana" mak naran-bolu ida, versaun modifikada ida husi Sha-na-na, banda amerikanu ida doo-wop ne'ebé famozu tebes  iha tinan 70. Nia hahú envolve iha polítika iha otas 20 nia laran, membru partidu ida-ne'ebe deklara nia independênsia husi Portugal iha Novembru 1975. Durasaun sai nasaun ida ne’ebé badak tebes. Loron sia liutiha, Indonézia invade. Halai ba foho no ai-laran, Gusmão unifika no lidera rezistênsia to’o hetan kapturasaun iha tinan 1992. Tama kadeia iha komarka Jakarta halo nia sai hanesan ikon ida, Nelson Mandela husi Azia. Pintura husi mane nainrua ne'ebé hamnasa ho oin-midar mak tara iha didin lolon Sala Leitura nian.

Iha Timor-Leste, opiniaun sira kona-ba Gusmão ne’e oioin hanesan retratu lubuk kona-ba nia iha muzeu. Ba ema barak, nia la bele halo sala. Nia mak "Maun Boot", "Avo nana", "Lider Karismatiku", figura Santa Claus ho kbi’it milagrozu no matenek ba buat hotu-hotu , ema hotu hadomi hahú husi kondutór taxi sira to'o negosiante sira iha merkadu ka bazar.

Ninia maninga hahú mihis ona ba ema seluk. Kritiku sira haree hale'u sira-nia kabaas no hasai sira-nia telemovel hatudu video oioin  kona-ba hahalok erátiku sira husi ne’ebé estrañu - hanesan dansa komiku - to'o ida ne’ebé halo ema sente inkomoda, hanesan relatóriu notísia Portugés ne’ebé hatudu nia lamas kona feto ida nia hirus-matan no hali’is ba atu rei seluk durante kampaña eleisaun tinan ida-ne'e nian. Durante konfinamentu COVID iha Dili, iha filme ida kona-ba nia basa feto ida.  Depois nia fó apoiu ba Richard Daschbach, amululik  Amerikanu ida ne’ebé daudaun ne’e destitui ona no kondenadu ba abuzu seksuál hasoru  labarik feto-ran sira ne'ebé nia tau matan. Ninia oan-mane nain-tolu, husi nia kazamentu ho eis-espoza Kirsty Sword, haruka surat  ba vítima sira hodi espresa sira-nia laran-kanek ba sira-nia aman nian hahalok.

Oinsá hahalok sira nune’e husik liu de’it? Hakerek-na’in no feminista Timor-oan Berta Antonieta dirije ha’u ba textu sira ne’ebé nia hakerek kona-ba oinsá kredensiál rezisténsia ne’ebé imprezábel hanesan Gusmão sai hanesan parte husi nia resposta. Iha "regra hierarkia ne'ebé la hakerek'' ne'ebé hatuur "funu-na'in libertasaun nasionál mane sira, liuliu sira ne'ebé moris susar durante okupasaun no manán luta ba independénsia "nu’udar prioridade prinsipal. Ko’alia hasoru sira ne’e tabu. Ema ida-ne'ebé lakohi temi nia naran, hatete nune’e kritika Gusmão hanesan "ema Kristaun ida kritika Jesus Kristu".

Ba Antonieta, figura polítika la’os istória; figura ekonómika sira mak importante. Fundu soberanu nasaun nian hamutuk biliaun $18. Hahú ho Gusmão iha tinan 2009, governasaun sira ne’ebé tuituir malu gasta nia kapitál, la’os gasta de’it nia funan ne’ebé ita hotu hakarak. Mina-rai no gás reprezenta porsentu 85 husi reseita sira no kampu úniku produtór ba gás parese atu maran iha tinan ida-ne'e, laiha osan foun ne'ebé sei tama ba kofre Estadu nian iha tempu badak. Orsamentu anuál média mak biliaun $2 dolar amerikanu, ne’e katak hela tinan sia molok Timor-Leste nia osan la iha ona.

Sistema polítiku nasaun nian funsiona ho osan husi mina-rai no gás. Observadór ida hatete katak "estadu ne'e hanesan ATM jigante ida". Análize husi Nélson Belo, fundadór Fundasaun Mahein, organizasaun ida-ne'ebé halo monitorizasaun ba setór seguransa, lider polítiku sira Timor-Leste nian sosa aliansa liuhusi distribuisaun osan ka propriedade estadu nian, ne'ebé Belo deskreve hanesan "regra negosiu". Gusmão la'ós de’it pratikante maibé nia matenek liu ba ida-ne’e. Regra negosiu  ho tauk atu kritika lider sira ne'ebé iha naran boot fó risku ba  ekonomia atu monu ba rai-naruk.

Australia Hapara Ona Kontra Gusmão nia Vizaun?

Seksaun Timor-Leste iha Sala Leitura ne'e iha edisaun Inglés no Portuges husi Gusmão nia livru. Liutiha kolesaun tuan sira, iha tan livru naruk bobo’ot ne'ebé parese hakerek husi ema seluk ka eskritór mate-klamar, elaborasaun solene naruk kona-ba harii dame no estadu frajil sira. Ninia livru ne'ebé fó roman maka’as liu mak ho títulu "Atu Reziste mak atu Manan,” ne'ebé inklui tempu ne'ebé nia gasta iha Darwin nu'udar mane joven. Titulu ne'e mós karakteriza nia estratéjia polítika. Nia kontinua insiste katak Timor-Leste sei restaura ninia independénsia, no depois ne'e Australia sei simu fronteira marítima. Determinasaun makaas define ninia proposta ka taru atu lori gás Greater Sunrise iha tasi-ibun ba Tasi-Mane, maske analista balu deskonta planu ne'e hanesan beik ka bulak. Institutu peskiza Timor-Leste Lao Hamutuk kalkula katak persiza investimentu kapitál atu harii projetu Tasi-Mane tomak ho valór liu dolar amerikanu biliaun $19. Peskizador Lao Hamutuk Charles Scheiner husu se "projetu ne'e nia benefísiu públiku atuál sei bo’ot liu kustu no risku sira, iha tempu ne'ebé mundu ne'e la'o dook husi kombustivel fosil."

Australia muda ona nia tátika? Iha diskursu ida iha Dili iha fulan Jullu, Ministru Negosiu Estranjeiru Penny Wong rekoñese katak "Governu Australianu sira halo ona hahalok ne'ebé la monu ba Timor-oan sira – no australiano barak nia laran”. Wong la espesífika tan maibé lista ne'e naruk, buat hotu husi Gough Whitlam ne'ebé taka matan ba invazaun Indonesia to’o espionajen. Ninia liafuan aliña diak tebes ho Gusmão, ne'ebé hakerek hodi hatán ba pergunta sira husi autór ne'e (nia rejeita pedidu ba entrevista ida) katak "Australia iha komitmentu atu servisu hamutuk ho ami, inklui dezenvolvimentu iha ita-nia indústria petróleu... nomeasaun Steve Bracks... nu'udar reprezentante espesiál ba Greater Sunrise hatudu ida-ne'e." (Gusmão rejeita autór nia pedidu atu halo entrevista prezensiál.)

Bracks nu'udar eis-Premier ba Estadu Victoria nian no Gusmão nia belun di’ak ida-ne'ebé iha ligasaun kle'an ho Timor-Leste. Bracks hatete ba artigu ne’e katak ninia servisu mak atu "halo Sunrise la’o". Bainhira ha'u husu nia atu tetu husi ida ba 10 ba ninia serteza kona-ba atu hala’o dezenvolvimentu ne’e ba oin, Bracks nonok de’it maibé dehan nia sente "fiar metin tebes". Gusmão nia vizita ba Pekíng sei aumenta de'it forsa adisionál ba deliberasaun Australia nian no aumenta ahi-kla’ak rumoris ne’ebé sempre manas iha Dili. Sidade ne'e sente hanesan los novela Graham Greene nian.

Gusmão nia Dezenvolvimentu Tasi-Mane: Dalan ida ba Estraga?

Bainhira ha'u vizita iha fulan Jullu, Timor-oan sira servisu maka'as iha projetu universidade sira iha biblioteka Gusmão. Sira hasoru susar bo’ot. Tuir Oxfam, tinan-tinan iha graduadu maizumenus na'in 30,000, no servisu uitoan liu. Timor-oan sira hili atu la’o ses, sai ba Reinu Unidu iha ne'ebé populasaun diaspora bo’ot moris ba, no programa migrasaun temporáriu iha Australia no Koreia Súl.

"Ha’u la hanoin barak kona-ba liman-rohan ka legadu tan — ha’u laiha interese ba ida-ne’e,” Gusmão hakerek iha resposta ba pergunta kona-ba ninia hakarak husi istória atu lembra nia. Haree husi montante osan ne’ebé fakar ona ba projetu Tasi-Mane, ida-ne’e sei sai nu’udar nia liman-rohan ka legadu maske nia hakarak ka lakohi. Atu to’o iha ne’eba ne’e hanesan jornada klaru ba kondisaun Timor-Leste ohin loron, ninia poténsia no mukit. Emprezáriu barista lokál sira loke ona loja kafé iha vila sira iha foho lolon, maibé iha mós ema ne'ebé husu esmola, katuas no ferik sira ho respeitozu husu osan dolar ida atu sustenta an, hanesan lalenok ba estatístika katak liu 40% husi Timoro-an sira hela iha liña kiak nia okos.

Viajen iha auto-estrada ho pista haat Tasi-Mane nian — to’o mai liuhusi dalan britas - ne’e memoravel. Sinál estrada sira iha lian Ingles, tráfiku ladun barak nune’e foin-sa'e sira bele para sira-nia motór iha dalan klaran hodi grava vídeo TikTok. Estrada ne'e iha kondisaun di'ak, iha de'it kuak rua no área ida mak afeta husi rai-halai.

Auto-estrada ne'e remata iha Suai, sidade tasi-ibun ida-ne'ebé sinónimu ho episode ne'ebé moruk ka terus iha Timor-Leste nia istória. Iha loron 6 fulan Setembru tinan 1999, milísia pro-Indonezia ida, ho apoiu husi militár Indonesia, oho ema na'in 200 ne'ebé buka mahon ka hela-fatin iha Igreja prinsipál sidade nian. Iha monumentu ne’ebé besik, ne'ebé Gusmão inagura iha tinan 2020. Suai ne’e sente hanesan “moris”, maibé iha ne'e mós iha ema ka buat ruma ne'ebé siik futuru. Sai uitoan husi sidade klaran, iha sinál ne’ebé hakerek ho liman iha lian Ingles ne’ebé dehan "rai atu aluga" hanesan sira hakarak tempu di’ak atu mai. Ha'u mak bainaka mesak iha "Eastern Dragon," otél ema Xineza nian. Sinál úniku husi baze fornesimentu ne'ebé atu serbí dezenvolvimentu Greater Sunrise imajináriu nian mak sinál sira ne’ebé lahuk ona. Antonieta, hakerek-nain Timor-Leste nian, preokupa kona-ba ema hira mak sei sai husi sira-nia rai se baze ne'e harii.

Sai husi Suai uitoan mak "Aeroporto Internacional Comandante-em Chefe das FALINTIL Kay Rala Xanana Gusmão." Aeroportu nabilan. Ne'e tanba razaun rua: iha ema natoon ne’ebé hamoos no pasajeiru uitoan de'it atu halo foer. Iha viajen domestiku tolu de’it kada semana, iha aviaun ki’ik-oan ne’ebé misionáriu sira lori semo. Estátua Virjen Maria ida iha odamatan; limpador balun fó bénsaun ba sira-nia an iha ne’eba antes sira fila ba uma. Feto joven ida hatete: "Avo Nana sempre hatene.” Nia la sente laran-tauk husi preokupasaun husi estratejista sira ne'ebé haree Timor-Leste iha kazu jeopolitiku nia laran, preokupasaun kona-ba viabilidade finanseira estadu nian, ka saida mak akontese bainhira, ikusmai, guarda antigu ne'e sai husi ka husik estasaun.

Related Publications

Timor-Leste’s Gusmão: Does the ‘Old Dog’ Have New Tricks to Save the Economy?

Timor-Leste’s Gusmão: Does the ‘Old Dog’ Have New Tricks to Save the Economy?

Thursday, November 2, 2023

Timor-Leste penetrates the world’s consciousness much less frequently than it did at the turn of the century when the Southeast Asian nation featured prominently in narratives about peacekeeping, state building, and approaches to peace and conflict, as its political leaders such as rebel leader turned statesman Kay Rala Xanana Gusmão gained global renown. And that relative silence is to Timor-Leste’s credit. The country is quiet and politically stable. Crazed driving is a bigger problem in the capital, Dili, than crazed men with guns.

Type: Blog

Economics

What Can Bougainville’s Independence Movement Learn from Timor-Leste?

What Can Bougainville’s Independence Movement Learn from Timor-Leste?

Thursday, June 22, 2023

Timor-Leste and Bougainville are two small, tropical island communities — one in Southeast Asia, the other in the South Pacific. While their culture and histories are distinct, they share a common political bond. They both voted overwhelmingly for independence in internationally sanctioned referendums, with Timor-Leste’s vote coming in 1999 and Bougainville’s in 2019. But only Timor-Leste, which is also referred to as East Timor, is now its own nation. What parallels does the path to self-determination in Timor-Leste hold for Bougainville as it looks to achieve the same goal?

Type: Analysis

Peace Processes

Customary Justice and the Rule of Law in War-Torn Societies

Customary Justice and the Rule of Law in War-Torn Societies

Friday, July 1, 2011

Customary Justice and the Rule of Law in War-Torn Societies presents seven in-depth case studies that take a broad interdisciplinary approach to the study of the justice system. Moving beyond the narrow lens of legal analysis, the cases—Mozambique, Guatemala, East Timor, Afghanistan, Liberia, Iraq, Sudan—examine the larger historical, political, and social factors that shape the character and role of customary justice systems and their place in the overall justice sector.  

Type: Book

EnvironmentEconomics

Truth Commission Digital Collection

Truth Commission Digital Collection

Wednesday, March 16, 2011

The United States Institute of Peace’s Truth Commissions Digital Collection is part of the Margarita S. Studemeister Digital Library in International Conflict Management.  The collection contains profiles of truth commissions and substantive bodies of inquiry from nations worldwide - offering general background information on the composition of each body, links to the official legislative texts establishing such commissions, and each commission's final reports and findings.

Type: Truth Commission

Conflict Analysis & PreventionHuman Rights

View All Publications